Turizam u Sokobanji

Specijalna bolnica Sokobanja

Na osnovu prethodnih analiza mogu se izvesti odgovarajući karakteristični zaključci koji odslikavaju dosadašnji sveukupan razvoj turizma na teritoriji opštine Sokobanja. Oni se prvenstveno odnose na: turističke potencijale, ostvareni obim i način njhovog valorizovanja; strukturna, organizaciona, kvantitativna i kvalitativna obeležja turističkog proizvoda; dostignuti nivo razvijenosti i strukturu turističkog prometa, njegove ekonomske i druge efekte; ekološki milje u kome se formira i plasira turistički proizvod; dostignuti nivo razvijenosti turističko-ugosti teljske delatnosti u celini, i dr.

Teritorija opštine Sokobanja raspolaže raznolikom i, u znatnom delu, visokofunkcionalnom resursnom osnovom. Ona omogućava razvoj više vidova selektivnog turizma, uz mogućnost formiranja visokokvalitet nih, tržišno prihvatljivih, konkurentnih i ekonomski profitabilnih seg menata integralnog turističkog proizvoda.

U strukturi turističkih potencijala, dominantne pozicije, sa izuzet nim razvojnim preformansama, pripadaju balneološkim, klimatskim i ambijentalnim vrednostima. One, na dugoročnim osnovama, preferiraju održivi razvoj zdravstvenog, rekreativnog i ekološkog turizma, koji su u

potpunoj saglasnosti sa najnovijim zahtevima i očekivanim tendencijama na tržištu tražnje.

  • U dosadašnjem turističkom razvoju Sokobanje ostvareno je samo delimično i dosta jednostrano vrednovanje potencijala, pri čemu su, ug lavnom, obuhvaćene termomineralne vode i određena klimatska obe ležja. Stoga, tek predstoji kompleksna turistička valorizacija kako već aktiviranih, tako i onih prirodnih i antropogenih vrednosti koje nisu bile uključene u formiranje celovitog turističkog proizvoda.
  • Jednu od najizraženijih negativnosti u turističkom prostoru Soko banje čini nizak nivo razvijenosti infrastrukture, naročito one iz domena saobraćaja i komunalnih delatnosti. To bitno utiče na snižavanje kako njene turističke dostupnosti, atraktivnosti i funkcionalnosti, tako i na smanjenje ekološkog kvaliteta banjskog prostora koji predstavlja okos nicu turističkog razvoja opštine. Dosadašnjim razvojem ostvareni su značajni rezultati u pogledu obima ukupne izgrađenosti turističke suprastrukture, naročito u seg mentu smeštaja koji pripada privatnom sektoru. Međutim, znatno ispod zadovoljavajućeg nivoa se nalaze sva strukturna obeležja turističkog smeštaja, kvalitet smeštaja u društvenoj svojini, obim i struktura objekata za sport, rekreaciju, zabavu i razonodu.
  • U oblasti zdravstva su ostvareni značajni rezultati u domenu izgrađenosti smeštajnih kapaciteta, njihove tehničke opremljenosti i kadrovske ekipiranosti, što pruža solidnu osnovu za pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga. Međutim, veoma malo je urađeno u pogledu nje gove veće i kvalitetnije otvorenosti ka široj i strukturno raznolikoj tražnji (odgovarajući objekti i usluge) u oblasti zdravstvene preventive, tako da zdravstvo ima više izraženu lečilišnu nego preventivnu i rekreativnu funkciju.
  • U periodu pre početka delovanja ekonomske i političke krize ost varivani su respektivni rezultati u pogledu ukupnog obima turističkog prometa, ali su njegova strukturna, kvalitativna i sezonska obeležja uvek bila nepovoljna. To se, pored ostalog, odražavalo na realizaciji znatno nižih ekonomskih efekata u odnosu na moguće.
  • Dosadašnji sveukupan razvoj opštine rezultirao je jednom izraženo negativnom demografskom pojavom, sadržanom u permanent Inom povećanju broja stanovnika u Sokobanji. Ovaj proces, kao što je poznato i već vidljivo na konkretnom primeru, nosi sobom brojne posle dice koje mogu biti veoma štetne po sveukupni razvoj, a osobito za njenu dugoročniju i kvalitetniju turističku funkciju. Ovo posebno potencira značaj prostornog razgraničenja banjske od gradske zone, njene efi kasne zaštite i adekvatnog uređenja.
  • Pomenute i druge negativnosti u dosadašnjem razvoju one mogućile su dosezanje višeg nivoa razvijenosti turističko-ugostiteljske delatnosti, samim tim i njenog većeg udela u društveno-ekonomskom razvoju opštine. Danas ovu delatnost karakterišu sledeća osnovna obe ležja: nedovoljnost i neadekvatnost izgrađene materijalne osnove, jed noličan i niskoprofitabilan proizvod, niska akumulativnost i nemogućnost novih investicionih ulaganja, slab kvalitet usluga, zastareo menadžment i marketing, neadekvatna obrazovna kadrovska struktura, nedostatak poslovne preduzimljivosti i inicijativnosti, niska radna motivisanost zaposlenih i dr.
  • Mada su evidentni brojni ekološki problemi (naročito u gradskom prostoru Sokobanje i donekle Jošanice), činjenica da su oni rešivi i da je kod temeljnih prirodnih vrednosti u velikoj meri očuvan izvorni bonitet, kao i to da postoji mogucnost uspostavljanja visokog stepena razvojne integralnosti između turizma i komplementarnih delatnosti, ukazuje na perspektivnost formiranja povoljnog ekološkog miljea. U tim okvirima bi se, na dugoročnim osnovama, mogao formirati kvalitetan, sadržinski raznolik, funkcionalan i sa osnovnim principima održivog razvoja usa glašen turistički proizvod, utemeljen na lokalnim, prevashodno prirodnim, zdravstvenim, rekreativnim i ekološkim vrednostima.

Zdravstveni turizam

Ovaj vid selektivnog turizma, kako je kon statovano i prethodnim analizama prirodnih potencijala, raspolaže raznolikom, ekološki kvalitetnom i funkcionalno visoko vrednom razvo jnom osnovom, koja Sokobanji obezbeđuje visok stepen tržišne kon kurentnosti (izvori termomineralne vode, vrednosti klimatskih elemenata, sastav vazduha, peloid, gas radon, ambijentalne i druge prirodne vred nosti). Njegova dominantna pozicija u dosadašnjem turističkom razvoju Sokobanje mora biti održana, znatno transformisana i još više apređena, naročito ako se imaju u vidu napred izložene tendencije na tržištu tražnje. On sadržinski mora biti utemeljen na raspoloživim kvalitetnim prirodnim elementima i strukturno usaglašen sa širokim spektrom zahteva tražnje u domenu zdravstvene preventive, rekreacije, rehabilitacije i lečenja.

S obzirom na prostornu disperznost elemenata razvojne osnove i mogućnosti njihovog kombinovanja u pružanju usluga, zdravstveni turi zam treba organizovati razvijati u okviru tri funkcionalno komplemen tarne zone (centra) – Sokobanja, Banja Jošanica i Ozren. Pri tome treba težiti ka formiranju jedinstvenog, organizaciono povezanog i funkcionalno usklađenog podsistema zdravstvenih usluga, koji će činiti organsko jed instvo i zauzimati važnu poziciju u sistemu integralnog turističkog proiz voda Sokobanje.

Sokobanju treba tretirati kao primarnu i prioritetnu zonu, te kao centar za stručnu logističku pomoć u razvoju ovog vida selektivnog tur izma na širem području opštine. U njoj je neophodno izvršiti dogradnju i proširenje relevantnim turističkim i zdravstvenim kapacitetima, sadrži nsko širenje osavremenjavanje ponude, kao i njeno veće marketinško usmeravanje ka odgovarajućim segmentima domaće i inostrane tražnje. Banju treba znatno više afirmisati kao moderan balneo-klimatološki cen tar sa visoko izraženim zdravstveno-preventivnim, rekreativnim, hospi talno-rehabilitacionim, terapijskim i drugim turističkim funkcijama. Time se mogu ostvariti značajni tržišni efekti kako u nacionalnim, tako i u širim međunarodnim okvirima. Međutim, imajući u vidu dosta visok stepen sa turacije banjskog prostora svi dalji zahvati u njemu moraju biti strogo kontrolisani i prilagođeni izvornim obeležjima i osnovnoj funkciji Banje.

Banja Jošanica predstavlja banjsku zonu sa visokim stepenom kom plementarnosti sa Sokobanjom i velikim značajem u budućem integral nom razvoju zdravstvenog turizma na ovom prostoru. Hemijska i indikaci jska raznolikost termomineralnih voda, kao i prisustvo peloida, omoguća vaju kako njen samostalni razvoj u pravcu banjskog zdravstveno-rekre ativnog i lečilišnog centra, tako i permanentno kombinovanje prirodnih lekovitih faktora Jošanice sa onima u Sokobanji. Na tome se zasnivaju i mogućnosti organizovanja i pružanja širokog spektra kvalitetnih usluga utemeljenih na lekovitim svojstvima prirodnih elemenata. Medutim, činje nica da se ova Banja nalazi u inicijalnoj fazi razvoja ukazuje na potrebu ulaganja značajnih investicionih sredstava u izgradnju osnovníh ele menata turističke i zdravstvene infra i suprastrukture. To će, s obzirom na veoma nisku investicionu sposobnost opštine i sveukupnu ekonom sku situaciju, usporiti njen dalji razvoj. Stoga bi u prvoj fazi trebalo više potencirati njenu komplementarnu ulogu u pružanju usluga zdravstvenog turizma u Sokobanji, koja bi se najefikasnije mogla realizovati putem odvoženja vode i peloida, kao i organizovanim transportom turista iz Sokobanje do Jošanice (naročito u letnjem periodu). Inače, trajno i opti malno rešenje u adekvatnom aktiviranju respektivnih potencijala je u iznalaženju zainteresovanih investitora koji bi u ovoj banji izgradili tržišno atraktivnu zdravstveno-rekreativnu ponudu.

Ozren, sa svojim klimatskim, vegetacionim, pejzažno-estetskim, ekološkim, ambijentalnim i drugim prirodnim vrednostima, uz prisustvo ozona i gasa radona u banjskom vazduhu, daje specifična i visoko vredna zdravstveno-rekreativna obeležja prostoru Sokobanje, čineći ga posebno interesantnim i privlačnim za ovaj segment turističke tražnje. U budućem razvoju turističke ponude Sokobanje ova zona mora dobiti daleko veći značaj, što podrazumeva i njeno adekvatnije prostorno ure denje i opremanje odgovarajućim objektima i sadržajima, kao i znatno kvalitetnije saobraćajno povezivanje i komuniciranje sa banjskim cen trom. Posebna prednost ove zone sadržana je u tome što se ona direktno naslanja i nadovezuje na Banju, tako da postoje mogućnosti za uspostavljanje visokog stepena njihove komplementarnosti, sadržinske uskladenosti i funkcionalne sinhronizovanosti većine elemenata turističke ponude.

Na napred izloženim razvojnim osnovama, Sokobanja bi mogla izgraditi kompleksnu i u većini segmenata dosta kvalitetnu ponudu za intenzivniji i profitabilniji razvoj zdravstvenog turizma. S obzirom na raznolíkost lekovitih faktora i širok spektar mogućnosti njihovog koriš ćenja, ovaj vid selektivnog turizma bi mogao biti visokokonkurentan kako u nacionalnim, tako i u širim (međunarodnim) tržišnim okvirima. U tom pogledu, kao prioritetan zadatak se nameće izvršenje detaljnih i naučno zasnovanih medicinskih istraživanja svih prirodnih lekovitih faktora, čiji bi rezultati poslužili kao temeljna osnova kako u izradi dugoročne projekcije održivog razvoja ovog vida selektivnog turizma, tako i u njegovoj efi kasnijoj marketinškoj prezentaciji na tržištu tražnje (posebno inostra nom).

Manifestacioni turizam

Ovaj vid selektivnog turizma već je stekao određenu tržišnu afirmaciju kroz organizovanje kulturno-zabavnih i drugih manifestacija. Medutim, kvalitetnijom organizacijom i boljom marketinškom prezentacijom neke od njih bi mogle prerasti u samostalne turističke motive sa snažnim dejstvom na odgovarajuće segmente tur ističke tražnje, dok bi Salon karikature o ekologiji trebalo podići na međunarodni nivo.

Paralelno sa prethodnim, u Sokobanji bi se mogao uspešno razvijati i sportsko-manifestacioni turizam, zasnovan na prirodnim pogodnostima (klima, jezerska površina i dr.), te izgrađenim i novim objektima sportsko rekreativne infrastrukture. Naime, raspoloživa i delimično zadovol javajuća sportska infrastruktura, kao i postojeća turističko-ugostiteljska ponuda, čine solidnu osnovu za budući i znatno intenzivniji razvoj ovog vida selektivnog turizma. Njegovu prostornu i programsku koncepciju treba tako postaviti da svi relevantni resursi budu adekvatno valori zovani, te da ovaj segment ponude bude efikasno integrisan u celovit turistički proizvod Sokobanje. To znači da objekti koji su prvenstveno namenjeni sportsko-manifestacionom turizmu treba da budu otvorenog tipa, sa mogućnošću njihovog korišćenja od strane sportista iz raznih disciplina, svih struktura turista i lokalnog stanovništva. Ovakvom kon cepcijom razvoja ovog vida turizma dao bi se značajan doprinos pro širenju strukture i boljem kvalitetu ukupne vanpansionske ponude (naro čito u domenu njene aktivne komponente), razuđenosti turističkog pro meta u vansezonskim periodima, većoj vanpansionskoj potrošnji, rent abilnijem poslovanju turističko-ugostiteljskih preduzeća i dr.

U sadržinskom pogledu, treba iskoristiti sve prostorne pogodnosti koje omogućavaju organizaciju određenih takmičenja i sportskih mani festacija, uz što direktnije korišćenje prirodnih vrednosti. Pored toga, veoma je važno imati u vidu značaj i višestruke efekte organizovanja odgovarajućih sportskih manifestacija u vreme glavne turističke sezone, jer one čine posebnu atraktivnost, značajnu komponentu integralnog proizvoda i element sadržajnijeg boravka turista.

Vikend i izletnički turizam

Visok nivo zdravstveno-rekreativne funkcionalnosti prirodnih elemenata, ekološka i ambijentalna obeležja šireg banjskog prostora čine temeljne vrednosti za masovniji razvoj ovog vida selektivnog turizma, koji je već stekao svoju afirmaciju kod sta novništva okolnih gradskih naselja (Aleksinca, Niša, Bora, Zaječara, Knjaževca). Osim banjskog centra, za razvoj vikend i izletničkog turizma pogodni su i drugi lokaliteti u okolini, od kojih su neki već stekli značajnu reputaciju (izletišta na Ozrenu i Rtnju, Lepterija, Jošanica, Vrmdžansko i Bovansko jezero, reke Moravice i dr.). Ova izletišta treba koristiti kako za dolazak turista iz okolnih gradova, tako i za koncipiranje sadr žajnijeg, kvalitetnijeg i funkcionalnijeg boravka banjskih gosti, kao i za organizovanje aktivnog odmora i rekreacije u prirodi lokalnog sta novništva.

U cilju dosezanja višeg nivoa kvaliteta ponude i veće profitabilnosti ovog vida turizma neophodno je: izgraditi kvalitetne dostupne sao braćajnice i parkinge; opremiti lokalitete odgovarajućim ugostiteljskim, rekreativnim, sanitarnim i drugim infrastrukturnim i uslužnim objektima; izvršiti hortikulturno i pejzažno oblikovanje prostora, i dr. Značajan do prinos njegovom intenzivnijem razvoju dala bi rekonstrukcija i moderni zacija regionalnih puteva koji Sokobanju povezuju sa tražnjom u okruženju, kao i dovršetak već započetih radova na izgradnji puteva iz pravca Niša i Paraćina. Na drugoj strani, podizanjem kvaliteta ponude ovog vida turizma, njenom efikasnijom integracijom i adekvatnom mar ketinškom prezentacijom dao bi se veliki doprinos ukupnom kvalitetu, strukturnoj raznolikosti i teritorijalnoj razuđenosti turističkog proizvoda Sokobanje, što bi predstavljalo jednu od osnovnih komponenti njegove tržišnosti i usklađenosti sa zahtevima tražnje.

Ekološki turizam (škola u prirodi).

Ovaj vid turizma se temelji na raznovrsnin prirodnim i zaštićenim vrednostima i njihovim raznolikim vaspitno-obrazovnim, turističko-rekreativnim, zdravstvenim i drugim obe ležjima, kao i svemu onome što karakteriše teritoriju Sokobanje kao ek ološke opštine. Mada su začeci ovog oblika turističkog prometa već vidl jivi (škola u prirodi), još uvek nisu stvoreni adekvatni uslovi za njegov svestraniji i kvalitetniji razvoj. Gledano sa aspekta ekološke edukacije i aktivne rekreacije mladih u prirodi, najpogodnije uslove za razvoj ovog vida selektivnog turizma pruža prostor Ozrena. S tim u vezi, neophodno je ispitati mogućnosti i izabrati najpogodniju lokaciju za formiranje om ladinskog ekološkog (obrazovnog) centra (kampa), sa svim neophodnim pratećim objektima i sadržajima.

Formiranjem ovakvog centra i intenziviranjem razvoja omladinskog ekološkog (edukativnog) turizma bila bi obezbeđena veoma značajna kvalitativna komponenta u celokupnom turističkom proizvodu Sokobanje, sa višestrukim efektima: neposrednije korišćenje ekoloških vrednosti prostora, efikasnije ekološko vaspitanje i obrazovanje mladih, poboljša nje strukture i vremenske distribucije turističkog prometa i dr.

Kongresni turizam

Kongresni turizam se svrstava među najprof itabilnije vidove selektivnog turizma. Natprosečna vanpansionska potrošnja, organizovanje skupova van glavne turističke sezone, doprinos efikasnijem propagiranju destinacije i dr. posebno potenciraju značaj in tenzivnijeg razvoja ovog vida turizma. Njega treba bazirati na većem korišćenju postojećih sala u hotelima (Moravica i Zdravljak), a u per spektivi na izgradnji moderne i savremeno opremljene kongresne dvorane u kojoj bi se pružale kvalitetne usluge u pogledu sinhronog prevođenja, novinskog i TV izveštavanja, ugostiteljstva i dr. Ona bi mogla predstavljati sastavni deo kombinovanog sportsko-kongresno-poslovnog centra. U sadržinskom pogledu, prioritet treba dati skupovima sa temama koje su bliske vrednostima ovog kraja, naročito iz oblasti alternativne medicine (balneo-klimatologija), ekologije, turizma, sporta i rekreacije. Posebno treba nastojati da ovaj vid turizma poprimi međunarodni karak ter i sadržaje.

Seoski turizam

Temeljnu osnovu ovog vida turizma čine zdravst veno-rekreativne, pejzažno-estetske, ekološke i ambijentalne vrednosti ruralnih prostora, kao i ostaci etnokulture i arhaičnog načina privredi vanja. Međutim, sa izuzetkom sela Jošanica koje je, zahvaljujući ter momineralnim vodama i peloidu, dostiglo zavidan nivo razvijenosti (celo kupan smeštaj, ugostiteljske, trgovinske i druge usluge turistima organi zuje privatni sektor – seoska domaćinstva), ostala sela predstavljaju po tencijalne turističke vrednosti. Njihovo intenzivnije uključivanje u tur ističku ponudu šireg prostora Sokobanje može se očekivati tek nakon dosezanja znatno višeg nivoa razvijenosti same Banje, kao i izgradnje kvalitetnijih lokalnih saobraćajnica i drugih važnijih infrastrukturnih ob jekata. Za neka sela ove opštine (Dugo Polje, Jošanica, Milušinac, Mužinac i Trubarevac) značajno je to što su politikom regionalnog raz voja u Republici Srbiji do 2005. godine, u okviru koje su posebno razra deni ruralni prostori, svrstana u grupu razvojno prioritetnih seoskih naselja.

Lovni i ribolovni turizam

Lovni turizam čini jedan od najprofit abilnijih vidova turističkog prometa, što posebno ističe značaj njegove bolje organizacije i efikasnijeg uključivanja u integralni turistički proizvod celokupnog prostora opštine Sokobanja. Polaznu osnovu intenzivnijeg razvoja ovog vida selektivnog turizma čine raznoliki stanišni uslovi za egzistenciju brojnih lovno interesantnih vrsta životinja, raspoloživi lovni fond, kao i mogućnosti njegovog strukturnog i kvalitativnog unapređenja. Međutim, da bi se ostvario što viši nivo kvaliteta usluga i znatno veća profitabilnost lovnog turizma neophodno je preduzeti niz organizacionih i tehničkih mera i aktivnosti, kao što su: poboljšanje strukture autohtonih vrsta i povećanje broja lovne divljači, permanentno podmladivanje pojed inih vrsta radi održanja razvojne osnove, zimska prehrana, zaštita í un apredenje staniš -čuvarske službe i dr.

Temeljnu vrednost u razvoju ribolovnog turizma čini Bovansko je zero sa bogatim i raznolikim fondom ribe. Mada su začeci ovog vida tur izma već vidljivi, on nije adekvatno organizovan i integrisan u celovitu turističku ponudu Sokobanje. S tim u vezi, neophodno je preduzeti odgo varajuće organizacione i zaštitne mere kako bi se obezbedio kontinuitet i kvalitet ribljeg fonda a ribolovni turizam podigao na znatno viši i pro fitabilniji nivo: permanentno podmladivanje fonda odgovarajućim i kva litetnim vrstama ribe, uređenje ribolovnih punktova na obali, zaštita kva liteta jezerske vode, organizacija čuvarske službe, bolja propaganda í dr. Inače, ponudu ovog vida turizma treba koncepcijski tako postaviti da ona privlači odgovarajuće segmente tražnje, te da bude dostupna banjskim gostima kao dodatni sadržaj njihovog boravka u ovom prostoru.

Pored napred pomenutih osnovnih vidova selektivnog turizma, širi prostor Sokobanje pruža mogućnosti osmišljavanja i uključivanja u inte gralni proizvod i brojnih dodatnih “unikatnih” sadržaja turističkog bo ravka, zasnovanih na specifičnim obeležjima pojedinih prirodnih i antro pogenih vrednosti.

Pogledajte i ovo

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

YouTube

Kako uneti kod (iframe) YouTube

  1. Pronađite na youtube.com vaš video
  2. Desni klik na video koji ste otvorili
  3. Klik na "Kopiraj kod za ugradnju"
  4. Vratite se na našu stranicu, u polju "Unesite kod (iframe) YouTube" - desni klik => paste

Google mapa

Kako uneti kod (iframe) Google mape

  1. U vašem pretraživaču otvorite Google mapu klikom na ovaj link: www.google.rs/maps
  2. U pretrazi otkucajte svoju adresu, npr: Sokobanja, Mihajla Markovića 24
  3. Klik na ikonicu "Deli"
  4. Klik na "Ugradite mapu"
  5. Odaberite "veliku mapu"
  6. Klik na "Kopiraj HTML"
  7. Vratite se na našu stranicu, u polju "Unesite kod (iframe) Google mape" - desni klik => paste

    Poruka za: