Prirodne i ambijentalne vrednosti Sokobanje

Prirodne i ambijentalne lepote Sokobanje

Na teritoriji Sokobanje su prisutne i brojne druge prirodne vrednosti i atraktivnosti koje se mogu veoma uspešno valorizovati i funkcionalno uklopiti u integralni turistički proizvod. Neke od njih je moguće valorizovati i samostalno koristiti u zdravstvene svrhe (gas i peloid), dok većina ima komplementarnu funkciju sa izraženim obeležjima koja omogućavaju uspešan psihofizički odmor, relaksaciju i rekreaciju u prirodi.

Gas radon, koji se u Sokobanji javlja kao prateća pojava termo mineralnih voda i sa različitom koncentracijom na pojedinim mikroloka litetima, čini jednu od najznačajnijih vrednosti u razvoju zdravstvenog turizma. Najviše ga ima u izgrađenom inhalatorijumu koji se nalazi uz centralno kupatilo, u termomineralnoj vodi, te u atmosferi centralnog banjskog parka i oko termalnih izvora. Ovaj gas predstavlja radioaktivni elemenat koji se najviše koristí u lečenju astmatičnog bronhita. Pored toga, on deluje i rekreativno na ćelije, odnosno poboljšava metabolizam ćelija disajnih puteva, nadbubrega i drugih organa. Postoje različiti načini unošenja radona u organizam, pri čemu se najčešće koriste sledeći: (1) inhalacijom aplikacija respiratornim putem; (2) kupanjem aplikacija preko kože; (3) pijenjem tople radioaktivne vode unošenje preko diges tivnog trakta; (4) kombinovano kombinacijom pomenutih načina (Radi vojević, 1978).

Lekovito blato (peloid), otkriveno u neposrednoj blizini termomin eralnih izvora u Jošanici, pogodno je kako za individualnu, tako i kom plementarnu upotrebu sa lekovitim vodama. Procenjeni potencijal nala zišta ovog prirodnog lekovitog faktora omogućava njegovo intenzivnije korišćenje (u odnosu na postojeći obim) kako u svrhu razvoja zdravst venog turizma u Jošanici, tako i u Sokobanji. To, međutim, ne znači da i sa ovim prirodnim resursom ne treba maksimalno racionalno raspolagati i upravljati, naprotiv.

■ Pećina na Ozrenu, koja se nalazi u izvorištu reke Gradašnice, samo je delimično istražena i osposobljena za prolaz. Boljim pristupom, adekvatnijim uređenjem podzemnih kanala i opremanjem lokacije odgo varajućim uslužnim sadržajima stvorili bi se uslovi za njenu efikasniju turističku valorizaciju i eksploataciju.

■ Padine okolnih planina, naročito Ozrena, Rtnja i Device, pogodne su za lakše planinarenje, aktivan odmor i rekreaciju u prirodi, sakupljanje lekovitog bilja i šumskih plodova, lov i druge turističke aktivnosti, tako da ih u tom pravcu treba osposobljavati i razvojno usmeravati, i dr. Izuzetnu atraktivnost, ekološku vrednost, estetsku vizuelnost i tur ističko-rekreativnu funkcionalnost širem banjskom prostoru daju i brojne prirodne ambijentalne celine. Neke od njih su već afirmisane kao veoma privlačna i posećena izletišta, dok drugima tek predstoji adekvatno uređenje i funkcionalno osposobljavanje.

■ Vrelo, sa raznovrsnom vegetacijom, letnjom pozornicom i veoma ugodnim ambijentom za odmor i organizovanje atraktivnih kulturnih i za bavnih sadržaja. Visoka turistička vrednost ove ambijentalne celine sadržana je i u njenoj neposrednoj povezanosti i komplementarnosti sa lokalitetom Banjica i sokogradskom zonom Moravice.

■ Širi prostor oko Sokograda i Lepterije, čini izvanredan spoj pri rodnog i ljudskog graditeljstva i simbiozu ambijenta sa izuzetnom tur ističkom atraktivnosti. To je prostor visokih i zaštićenih prirodnih ambi jentalnih vrednosti oko nepokretnog kulturnog dobra Sokograda i klisure Moravice u centralnoj poziciji, sa mogućnostima njegove višestruke tur ističke namene. Pored toga, procenjuje se da je vegetacijski sklop ove ambijentalne celine i najveći proizvođač ozona u Banji (veliko učešće klena u šumskoj sastojini).

■ Korito reke Gradašnice sa vodopadom Ripaljka, predstavlja in teresantnu ambijentalnu celinu i posebnu prirodnu turističku atraktivnost banjskog okruženja. Naime, ovaj vodopad se smatra najvišim u Srbiji (40 m ukupne visine), sa najvišim odsekom od 17 m i nekoliko veoma atrak tivnih bigrenih kaskada. Inače, ovaj prostor je već afirmisan kao popu larno, ali nedovoljno uređeno, izletište kako lokalnog stanovništva, tako i turističkih posetilaca Banje.

■ Ozrenske livade, bogate raznovrsnom travnom vegetacijom (u ko joj ima dosta lekovitog bilja) i uokvirene šumskim kompleksima, čine veoma ugodne ambijente za odmor i rekreaciju u prirodi, uz neposredno korišćenje blagotvornog dejstva planinske klime i drugih prirodnih fak tora.

■ Kalinovica, predeo na Ozrenu sa bukovom šumom i hladnim iz vorima kvalitetne pitke vode, koji se već afirmisao kao atraktivno i u letnjem periodu veoma posećeno izletište.

 

 

ANTROPOGENE TURISTIČKE VREDNOSTI

Uz brojne prirodne potencijale, teritorija opštine Sokobanja raspolaže i značajnim antropogenim vrednostima, od kojih su neke više-manje valorizovane i uključene u integralnu turističku ponudu ovog prostora. Pored stanovništva, koje predstavlja ključni razvojni faktor, svojim vrednostima se ističu brojni kulturno-istorijski spomenici i et nografska obeležja kraja, kao i određene manifestacije od kojih su neke već poprimile karakter tradicionalnih događaja, sa značajnom motivskom turističkom funkcijom.

Sokobanjska kotlina je intenzivnije naseljena tokom XIX veka, naročito u vreme Prvog srpskog ustanka, mada o postojanju naselja i prisustvu stanovništva na ovom prostoru ima izvesnih tragova koji dati raju još iz doba paleolita (nalazi otkriveni u pećini na planini Devica iznad rudnika “Soko”). Prema brojnim nalazima (ostaci vojnih utvrđenja, grobnica pored puteva, termi-kupatila, karavanskog puta, statua i dr.) da se zaključiti da je ova teritorija u rimskom periodu bila relativno naseljena i imala značajnu tranzitnu poziciju (prema nekim podacima, mada nedo voljno proučenim, smatra se da su Sokobanja i Vrmdža već tada posto jale kao naselja). Period turske vladavine na ovim prostorima (1398 1833) obeležen je burnim događajima, u kojima je Sokobanja po dva puta bila u rukama Austrijanaca i srpskih ustanika. Po konačnom oslobadanju od Turaka Sokobanja doživljava intenzivan demografski razvoj uzrok ovan doseljavanjem stanovništva iz okolnih i udaljenijih krajeva. Ob novljeno kupatilo i lekovita svojstva voda postaju sve privlačnija, tako da se broj banjskih gosti – turista iz godine u godinu povećavao (1894 god. 442, a 1898. 804 posetioca). Uporedo sa tim povećavao se i broj sta novnika koji je ostvarivao značajne prihode od turizma, prvo kroz pruža nje smeštajnih, a kasnije i ugostiteljskih, trgovinskih, zanatskih i drugih usluga. To je znatnim delom uticalo i na demografske procese na ovom prostoru, naročito na intenzivnije doseljavanje stanovništva u Banju.

Na teritoriji opštine je formirano ukupno 25 naselja, od kojih su 24 seoska i jedno gradsko (Sokobanja). Sve do popisa iz 1953. godine (24621 st.) bio je prisutan trend rasta ukupnog broja stanovnika kako na prostoru opštine, tako i u Sokobanji kao glavnom naselju. Međutim, od tada pa naovamo paralelno su tekla dva suprotna demografska procesa: stalno se smanjivao ukupan broj stanovnika opštine, koji je, prema sta tističkim procenama, u 1994. godini iznosio oko 21300 (-3321 st. u od nosu na 1953. god.); permanentno se povećavao broj stanovnika u opštinskom centru (Banji), koji je sa 3984 st. u 1953. godini narastao na 8439 st. u 1991., te na oko 8800 st. u 1994. godini (+4816 st.). Istovre meno se povećalo i učešće gradskog u ukupnom stanovništvu opštine sa 16,2% u 1953. godini na 38,4% u 1991. i oko 41,3% u 1994. godini.

Očita je tendencija koja vodi ka uspostavljanju jednakosti na relaciji broj stanovnika šireg prostora opštine broj stanovnika gradskom opštinskom centru, što se slikovito vidi na narednom grafikonu. To je proces koji, ni u kom slučaju, ne odgovara i ne ide u prilog kvalitetnijem razvoju Sokobanje kao banjskog turističkog centra. Ovo tim pre što su poznate posledice koje proističu iz koncentracije stanovništva, urbani zacije i naseobinske presaturiranosti turističkih prostora. Pored gledano dugoročno, ova pojava ne ide u prilog ni uspostavljanju ravno toga, mernijeg privrednog razvoja na celokupnoj teritoriji opštine, jer se ruralni prostori sve više prazne i ostaju bez neophodne radne snage. Ovaj proces prati sve izraženija degradacija poljoprivrednog zemljišta i ek stenzivna poljoprivredna proizvodnja u okviru seoskih gazdinstava.

Uzroke stalnom smanjenju ukupnog broja stanovnika na širem po dručju opštine treba tražiti, pre svega, u negativnom prirodnom priraštaju koji je prema popisu iz 1971. godine iznosio -0,6, iz 1981. -6,6 i iz 1991. godine čak -8,8 promila. Međutim, kada su u pitanju seoska naselja primetan je još jedan veoma izražen proces koji vodi ka njihovoj de mografskoj eroziji. To su dinamične unutrašnje migracije koje su na jvećim delom usmerene ka Sokobanji kao privrednom, administrativnom, turističkom, kulturnom i obrazovnom centru komune. Preseljavanje je najviše prisutno kod stanovništva najnerazvijenijih planinskih sela, mada je vidno i kod ostalih seoskih naselja. Ono što je posebno zabrinjavajuće, naročito sa aspekta razvoja poljoprivrede i seoskog turizma, jeste to da se najčešće seli mlade, radno sposobno i obrazovanije stanovništvo, tako da se sve više povećava broj neproduktivnih staračkih domaćin stava i “sela staraca”.

Očit je trend permanentnog smanjenja broja stanovnika u seoskim naseljima, pri čemu su neka skoro prepolovljena. Ovaj proces je prisutan i u selima koja se nalaze u turistički atraktivnim zonama. Međutim, da razvoj turizma, a paralelno sa njim i komplementarnih delatnosti, može uticati na smanjenje odliva stanovništva iz ruralnih prostora pokazuje primer sela Jošanice. Mada je i ovde prisutno smanjenje broja stanov nika, ovaj proces je znatno postupniji i mogao bi se još više smanjiti, pa čak i zaustaviti. Naime, veliki broj domaćinstava je uključen u pružanje turističkih (smeštajnih), ugostiteljskih, trgovinskih, zanatskih i drugih us luga, na osnovu kojih ostvaruju značajne prihode (što se vidi i iz prisustva velikog broja novih i konfornih stambenih objekata). Intenzivni jim razvojem odgovarajuće turističke i zdravstvene infra i suprastrukture, koja bi se reflektovala u znatnom povećanju obima turističkog prometa, stvorili bi se uslovi za raznolikije i profitabilnije angažovanje seoskog stanovništva kako u sektoru turizma, tako i okviru komplementarnih de latnosti (naročito u poljoprivredi lokalno tržište, trgovini i zanatstvu domaća radinost). Time bi se poboljšali egzistencijalni uslovi i povećala motivisanost stanovništva za ostanak na selu.

Za razliku od seoskih naselja, stanovništvo gradskog naselja (Soko banje) se, iz napred navedenih razloga, kao i zbog doseljavanja sa strane, stalno uvećava. Ubrzani privredni razvoj tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, naročito intenzivan razvoj Sokobanje kao banjskog turističkog mesta, delovali su privlačno na stanovništvo okolnih seoskih i drugih naselja. To je dovelo do brzog širenja banjskog naselja i procesa stihijske (nekontrolisane) urbanizacije, što nije u skladu sa njegovom os novnom – zdravstveno-turističkom funkcijom. Uz to, sve se više zaoštra vaju problemi finansiranja izgradnje kvalitetne komunalne i tehničke in frastrukture primerene karakteru jednog razvijenog banjskog mesta.

Iz negativnog prirodnog priraštaja proistekao je izražen proces de mografskog starenja stanovništva. Naime, zapaža se permanentno smanjenje učešća mlađeg stanovništva, dok se povećava udeo pripad nika starije dobi. Prema popisu iz 1991. godine populacija od 0 – 19 godina učestvovala je sa 20 %, od 20 do 39 god. sa 23,5%, od 40 do 59 god. sa 27,9%, a preko 60 god. čak sa 28,6%. Ovako nepovoljna sta rosna struktura ima negativan uticaj na formiranje pojedinih kontigenata stanovništva, naročito radno-sposobnog dela. Učešće ovog kontigenta u ukupnom stanovništvu iznosilo je, prema popisnim rezultatima, 67,4% u 1961., 66,6% u 1971., 64,6% u 1981., i 57,6% u 1991. godini. Ovakav proces ne ide u prilog turističkoj delatnosti kojoj su neophodni mlađi, školovaniji, inventivniji, idejno savremeniji i poslovno profesionalniji kadrovi.

Za sveukupan privredni razvoj Sokobanje, u okviru koga se nalazi i razvoj turističke delatnosti, od posebnog su značaja određeni kvantita tivno-kvalitativni pokazatelji, među kojima su i oni koji odražavaju struk turna obeležja aktivnog dela stanovništva. Naime, krajem 1994. godine u svim sektorima svojine bilo je zaposleno ukupno 4369 lica, od čega 4112 (94%) u društvenom i 257 (6%) u individualnom sektoru. Iste godine, kontigent aktivnog poljoprivrednog stanovništva iznosio je 6402 lica, što znači da je ukupno aktivno stanovništvo brojalo 10761 lice, odnosno 50,5% od procenjenog broja stanovnika u ovoj godini. Očito je da privatni sektor, sa izuzetkom poljoprivrede, još nije dobio adekvatnu ulogu kako u domenu celovitog društveno -ekonomskog razvoja opštine, tako i u sek toru turizma i nekih njemu visoko-komplementarnih delatnosti, gde je inače veoma poželjan. bonzi utn pinna

Struktura zaposlenih po delatnostima u društvenom sektoru poka zuje da najveći deo, oko 31%, apsorbuju industrija i rudarstvo (posebno rudarstvo preko rudnika Soko), dok slede trgovina sa 18%, zdravstvo i socijalna zaštita sa 17%, saobraćaj i veze sa 7 %, ugostiteljstvo i turizam sa 6%, obrazovanje i kultura sa 5% itd.

Za razliku od seoskih naselja, stanovništvo gradskog naselja (Soko banje) se, iz napred navedenih razloga, kao i zbog doseljavanja sa strane, stalno uvećava. Ubrzani privredni razvoj tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, naročito intenzivan razvoj Sokobanje kao banjskog turističkog mesta, delovali su privlačno na stanovništvo okolnih seoskih i drugih naselja. To je dovelo do brzog širenja banjskog naselja i procesa stihijske (nekontrolisane) urbanizacije, što nije u skladu sa njegovom os novnom – zdravstveno-turističkom funkcijom. Uz to, sve se više zaoštra vaju problemi finansiranja izgradnje kvalitetne komunalne i tehničke in frastrukture primerene karakteru jednog razvijenog banjskog mesta.

Iz negativnog prirodnog priraštaja proistekao je izražen proces de mografskog starenja stanovništva. Naime, zapaža se permanentno smanjenje učešća mlađeg stanovništva, dok se povećava udeo pripad nika starije dobi. Prema popisu iz 1991. godine populacija od 0 – 19 godina učestvovala je sa 20 %, od 20 do 39 god. sa 23,5%, od 40 do 59 god. sa 27,9%, a preko 60 god. čak sa 28,6%. Ovako nepovoljna sta rosna struktura ima negativan uticaj na formiranje pojedinih kontigenata stanovništva, naročito radno-sposobnog dela. Učešće ovog kontigenta u ukupnom stanovništvu iznosilo je, prema popisnim rezultatima, 67,4% u 1961., 66,6% u 1971., 64,6% u 1981., i 57,6% u 1991. godini. Ovakav proces ne ide u prilog turističkoj delatnosti kojoj su neophodni mlađi, školovaniji, inventivniji, idejno savremeniji i poslovno profesionalniji kadrovi.

Za sveukupan privredni razvoj Sokobanje, u okviru koga se nalazi i razvoj turističke delatnosti, od posebnog su značaja određeni kvantita tivno-kvalitativni pokazatelji, među kojima su i oni koji odražavaju struk turna obeležja aktivnog dela stanovništva. Naime, krajem 1994. godine u svim sektorima svojine bilo je zaposleno ukupno 4369 lica, od čega 4112 (94%) u društvenom i 257 (6%) u individualnom sektoru. Iste godine, kontigent aktivnog poljoprivrednog stanovništva iznosio je 6402 lica, što znači da je ukupno aktivno stanovništvo brojalo 10761 lice, odnosno 50,5% od procenjenog broja stanovnika u ovoj godini. Očito je da privatni sektor, sa izuzetkom poljoprivrede, još nije dobio adekvatnu ulogu kako u domenu celovitog društveno -ekonomskog razvoja opštine, tako i u sek toru turizma i nekih njemu visoko-komplementarnih delatnosti, gde je inače veoma poželjan. bonzi utn pinna

Struktura zaposlenih po delatnostima u društvenom sektoru poka zuje da najveći deo, oko 31%, apsorbuju industrija i rudarstvo (posebno rudarstvo preko rudnika Soko), dok slede trgovina sa 18%, zdravstvo i socijalna zaštita sa 17%, saobraćaj i veze sa 7 %, ugostiteljstvo i turizam sa 6%, obrazovanje i kultura sa 5% itd.

U okviru društvenog sektora privredne delatnosti apsorbuju oko 74% zaposlenih, dok vanprivredi pripada oko 26%. Ovakav odnos se može označiti relativno povoljnim, pogotovo ako se ima u vidu činjenica da zdravstvo, kao najznačajnija komplementarna delatnost turizma, apsor buje oko 50% zaposlenih u vanprivredi.

Za sveukupan razvoj Sokobanje, naročito za prosperitet turizma i njemu komplementarnih delatnosti, poseban značaj ima kvalifikaciona struktura zaposlenih, koja se može sagledati iz sledećeg pregleda. Tabela 6. Zaposleni prema stepenu stručnog obrazovanja (1993, u %) turizam i zdravstvo zauzimaju veoma značajna mesta, postojeća obra zovna struktura se može oceniti relativno zadovoljavajućom. Ovakva konstatacija najviše proističe iz podatka da visoko i više obrazovanje učestvuju sa 12%, kao i činjenice da je znatan deo radno aktivnog sta novništva angažovan u poljoprivredi. dulz analiza migracionih kretanja na području Sokobanje zapažena je jedna, takođe, veoma nepovoljna pojava. Naime, sve je više prisutno napuštanje ovog mesta od strane kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova, što može biti ozbiljan hendikep Sokobanje za dalji i uspešniji društveno-ekonomski, turistički i kulturni razvoj.

Mada se, na jednoj strani, stalno smanjuje broj stanovnika bez školske spreme i nezavršenog osnovnog obrazovanja, a na drugoj, povećava sa osnovnom i srednjom školom, te višim i visokim obrazovan jem, procenat nepismenih je, još uvek, dosta visok. On je u 1991. godini iznosio čak 15,3% . Ipak, ohrabruje činjenica da se najveći broj nepis menih nalazi u starosnom kontigentu iznad 60 godina (oko 88%), tj. u onom delu stanovništva koji se više opredeljuje za ostanak na selu, nego što se odlučuje za preseljavanje u gradski centar. Prema zvaničnim statističkim pokazateljima, u 1994. godini u Banji je tražilo zaposlenje 1097 lica, od čega prvi put 652 lica (59%). Među njima su bila 504 lica (46% ) bez kvalifikacije, što ukazuje na povećan priliv mlađe nekvalifikovane radne snage sa sela, kao i pojavu povećanja tehnološkog viška iz postojećih proizvodnih pogona, posebno iz grupe nižih kvalifikacija.

Pogledajte i ovo

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

YouTube

Kako uneti kod (iframe) YouTube

  1. Pronađite na youtube.com vaš video
  2. Desni klik na video koji ste otvorili
  3. Klik na "Kopiraj kod za ugradnju"
  4. Vratite se na našu stranicu, u polju "Unesite kod (iframe) YouTube" - desni klik => paste

Google mapa

Kako uneti kod (iframe) Google mape

  1. U vašem pretraživaču otvorite Google mapu klikom na ovaj link: www.google.rs/maps
  2. U pretrazi otkucajte svoju adresu, npr: Sokobanja, Mihajla Markovića 24
  3. Klik na ikonicu "Deli"
  4. Klik na "Ugradite mapu"
  5. Odaberite "veliku mapu"
  6. Klik na "Kopiraj HTML"
  7. Vratite se na našu stranicu, u polju "Unesite kod (iframe) Google mape" - desni klik => paste

    Poruka za: