Kada je u pitanju banjski turistički prostor i njegova rekreativno zdravstvena funkcija, od posebnog značaja su biogeografske vrednosti koje čine raspoloživa vegetacija i hortikulturna uređenost. Na širem prostoru opštine, naročito na pojedinim okolnim planinama, zastupljena je raznolika autohtona šumska vegetacija: topola i vrba u nižim, grab, hrast, jasen, javor, cer i dr. u srednjim, te mešovite sastojine bukove, hrastove i četinarske šume u višim predelima. Mestimično se sreću i kompleksi zasađenih četinarskih vrsta, koji još više doprinose pejzažno estetskoj, ambijentalnoj i zdravstveno-rekreativnoj vrednosti vegetacije u pojedinim delovima teritorije opštine. Nekada su šume na ovom pros toru zauzimale znatno veće površine, ali su brojnim čovekovim aktiv nostima znatno degradirane kako u pogledu prostornog obuhvata, tako i izmene strukture. Najviše su stradale kvalitetne šumske sastojine (hra Istove, bukove i četinarske), naročito u dolinskom delu i po severnom i zapadnom planinskom obodu (krčenje radi dobijanja obradivog zemljišta, seča u cilju obezbeđenja ogreva i građevinskog materijala, zimska pre hrana stoke-lisnici, seča kvalitetnog drveta za potrebe rudarstva, ko zaranje i dr.). Paralelno sa istorijskim i društveno-ekonomskim prome nama menjala se i uloga šuma u životu lokalnog stanovništva, uz is tovremeno širenje njihovih funkcija, među kojima danas veoma značajno mesto pripada zaštitnoj, zdravstvenoj i rekreativnoj-turističkoj funkciji. Inače, danas se pod šumskom vegetacijom nalazi oko 21000 hektara (između 35 i 40% teritorije opštine), na osnovu čega se Sokobanja svrstava među srednje šumovite oblasti. Od toga bukovoj šumi pripada oko 11500 ha (54,7%), hrastovoj oko 5000 ha (23,8%), zasadenim četinarima oko 1300 ha (6,1%) i ostalim šumskim sastojinama oko 3500 ha (16,6%).
Sokobanja se odlikuje i atraktivnim šumskim kompleksima u nepos rednom banjskom okruženju. Oni imaju veoma izražen uticaj na mikrok limu Banje, sa značajnim doprinosom čistoći vazduha i bogatstvu kiseonika u njemu. Posebno su vredne šumske sastojine na Ozrenu, čija se zdravstvena funkcija, uz visoku komplementarnost sa klimatskim ele mentima, koristi u lečilišne svrhe u okviru rada Specijalne bolnice za ne specifične plućne bolesti, Sanatorijuma za tuberkulozu i Očnog stacion ara.
Pored pomenutih vrednosti, šumske sastojine čine i značajna sta ništa brojnih životinja, od kojih se neke svrstavaju u grupu lovno intere santnih vrsta i mogu činiti bazu intenzivnijem razvoju lovnog turizma: srna, divlja svinja, zec, lisica, poljska jarebica, fazan, prepelica, šljuka i dr. Međutim, da bi ovaj vid selektivnog turizma, koji spada u grupu na jprofitabilnijih vidova turističkog prometa, mogao dobiti širu i kvalitetniju razvojnu bazu neophodno je preduzeti niz organizacionih, uzgojnih i zaštitnih aktivnosti. Posebna uloga u tom pogledu pripada Lovačkom društvu “Soko” iz Sokobanje, koje gazduje lovištem na celokupnoj teri toriji opštine. Međutim, u pripremi je izdvajanje zajedničkih lovišta u graničnim pojasevima sa susednim opštinama, kojima će gazdovati “Srbijašume”. Ovo može imati pozitivan odraz na kvalitet ponude i efi kasniji razvoj lovnog turizma.
U florističkom sklopu banjskog prostora, međutim, veoma značajne vrednosti predstavljaju uređene parkovske površine koje zahvataju oko 5 ha. Među njima dominantnu poziciju ima centralni gradski park sa površinom od 2,20 ha, u okviru koga se nalazi i najstarije banjsko ku patilo “Park”, zatim park na Banjici (2,05 ha) sa istoimenim kupatilom, kao i nekoliko manjih parkovskih površina (od 0,30 do 0,40 ha). Parkovi su relativno uredeni i opremljeni raznovrsnim fondom visokog i niskog rastinja, u kome dominiraju autohtone biljne vrste dopunjene različitim ukrasnim biljkama i cvetnim oazama. One znatno pojačavaju estetsku i psihohigijensku funkciju kako ovih površina, tako i celokupnog banjskog prostora. Mada nisu adekvatno uredene i opremljene, parkovske povr šine služe šetnji, prijatnom i mirnom odmoru turista u prirodnom ambi jentu. U tu svrhu se mogu koristiti i uredene zelene površine oko hotela Zdravljak, Sunce i Moravica.
Posebnu florističku i zdravstvenu vrednost područja Sokobanje čini samoniklo lekovito bilje. Naime, ovaj prostor je od davnina poznat po brojnim korisnim vrstama lekovitih i drugih biljaka, koji u okviru sve kolikog bogatstva i raznolikosti flore istočne Srbije zauzima jedno od najznačajnijih mesta. Najnovija istraživanja lekovitih i aromatičnih biljaka ovog kraja potvrdila su kako raznolikost i bogatstvo određenih vrsta na pojedinim prirodnim nalazištima (naročito na Rtnju, Ozrenu i Devici), tako injihov visok kvalitet u pogledu lekovitih sastojaka. Utvrđeno je prisustvo oko 200 vrsta (medu kojima ima i endemskih), od kojih su najpoznatije rtanjski čaj, kantarion, majčina dušica, vranilovka, podubica, lipa, ha jdučica, iva i dr. Ovakvo bogatstvo lekovitog bilja ima višestruke vred nosti kako za prostor i lokalno stanovništvo (zdravstvena funkcija i tur istička atraktivnost područja, značajan izvor prihoda stanovništva), tako i za turističke posetioce (rekreacija u ekološki očuvanom prirodnom pros toru uz branje bilja).